Ljubav prema speleologiji je počela kad sam se za vrijeme studiranja priključio speleološkom odsjeku u sklopu Hrvatskog planinarskog društva Željezničar, koje je jedno od najstarijih u Hrvatskoj. Studirao sam biologiju na PMF-u i došlo je nas 20 s fakulteta, da se malo družimo i uživamo u prirodi. Nisam tada uopće imao percepciju što je speleologija, ali su me privukla ta istraživanja jer uvijek ideš u nepoznato - prisjeća se Ruđer Novak. Kroz šalu kaže kako je u Odsjeku proveo polovicu svog života, a u Odsjeku je upoznao i suprugu s kojom je došao na ideju za inicijativu "Čisto podzemlje", koja se bori protiv bacanja otpada u krško podzemlje. Novak je ovogodišnji dobitnik nagrade Ponos Hrvatske u kategoriji 'ekologija'.

- Odsjek ima jako bogatu arhivu i tijekom godina smo oko 2500 špilja i jama pronašli i istražili. Jednom sam sjedio sa suprugom, ona se inače bavi biospeleologijom i proučavanjem živog svijeta, i vrtjeli smo po glavi zašto ne bi popisali sve te objekte za koje su špiljari oduvijek znali da ih ima onečišćenih, ali nitko ne zna koliko ih točno ima, gdje su i koliki je to stvarno problem. Projekt smo pokrenuli unutar Zagrebačkog speleološkog saveza. Tako je to počelo prije 10 godina i sada taj projekt ima jedan svoj život - govori Novak.

Unutar projekta sudjeluje preko 30 speleoloških društava, a popisivanje onečišćenog krša urodilo je prvim registrom.

- Mislim da smo napravili čak i jedini registar u svijetu onečišćenog krša, s najkvalitetnijim podatcima. Mi smo prvo bili speleo smetlari, ali projekt se razgranao i sad smo jako daleko od toga. Akcije čišćenja koristili smo za medijsku pozornost, ali i za pozornost politike i struke. Prvo smo trebali educirati špiljare i medije da postoji problem, a onda smo krenuli sa suradnjom s državnim institucijama i problem smo uspjeli ugurati u sve državne relevantne dokumente od Nacionalnog plana gospodarenja otpadom do svih državnih digitalnih baza koji se bave tom temom okoliša - objašnjava Novak.

Država i sama čisti

Najveći uspjeh koji su postigli, kaže, bio je da su nedavno uspjeli izgurati da Fond za zaštitu okoliša preuzme financiranje čišćenja špilja i jama i da po prvi put ikada je država krenula sama čistiti te deponije, kojih je u našem kršu dosad evidentirano preko 900.

- Stvorili smo mrežu zaista dobrih donatora tijekom godina, ali sada kada je država preuzela financiranje čišćenja na sebe moći ćemo ta sredstva uložiti u edukaciju, koja je najvažnija za neko dugoročno rješenje. Zavrtjeli smo jednu novu priču i osnovni cilj nam je zaustaviti novo bacanje smeća u podzemlje - rekao je Novak.

Iako se prošle godine dogodio pravni presedan da je privatna osoba novčano kažnjena zbog bacanja smeča u jamu, Novak smatra kako kazne nisu rješenje ovog problema.

- Super je da je država pokazala zube, ali uglavnom je teško uči u trag tko je bacio to smeće i kazniti neku fizičku osobu. Mislim da je najvažnije ljude educirati, to je dugoročan način rješavanja ovog problema. Mi smo krajem prošle godine zato pokrenuli projekt Ambasadori čistog podzemlja, kroz koji plaćamo špiljarima simbolične naknade da idu po osnovnim školama diljem Hrvatske i drže učenicima radionice i predavanja. Projekt je dobro prihvaćen, u ovom trenutku imamo 16 ljudi koji idu okolo kontaktiraju škole i dogovaraju predavanje. Voljeli bi proći što više škola na krškom području, a ima ih oko tisuću - ističe Novak.

Dodaje kako su do sad uspjeli educirati oko tri tisuće učenika, što ispada jednako toliko i domaćinstava.

- Ideja je da ta djeca prenose svoje znanje. Oni brzo upijaju i uče i njima je sve to zanimljivo dok je starije teško educirati. Zato je super kad oni nakon tog predavanja dođu doma i opomenu svoje ukućane da ne bacaju smeće. Pokušali smo imati slična predavanja i za starije, ali to nažalost nije urodilo plodom. Ulaganje u edukaciju djece je ono što mislim da će u budućnosti dati najviše rezultata - objašnjava Novak.

Uvršten u kurikulum

Projekt je ušao i u kurikulum za srednje škole, ali samo za gimnazije, pa se Novak nada kako će uspjeti uči i puno dublje u obrazovni sustav.

- To je važno jer ono što ljudi ne shvaćaju da je to problem svih nas. U krškom podzemlju krije se najveći dio, čak 70% hrvatskih zaliha pitke vode, a bacanjem raznoraznog otada ona se zagađuje, a ugrožena je i bioraznolikost. U našem podzemlju živi preko 550 podzemnih životinja, što je nevjerojatno bogatstvo kojeg nismo svjesni - upozorava Novak.

Tijekom godina uspjeli su očistiti oko 100 ilegalnih deponija, ali nažalost neki se ponovno onečiste nakon što ih očiste.

- Nas speleologa je malo i trebalo bi ne znam koliko još mojih života da se sve to u potpunosti očisti. Mi smo napravili 97 akcija čišćenja i izvukli smo oko 450 kubika otpada, a nailazili smo zaista na svašta, od nekog kućanskog otpada, automobila, do životinjskih pa čak i ljudskih ostataka, ali i jako puno eksplozivnih sredstava i svih ratova. Zato smo u dobroj suradnji s MUP-om - kaže Novak.

Iako ima nekih pomaka, ističe kako će za prave promjene trebati doći do smjene generacija jer je ovakve navike ljude teško odučiti, ali zato je bitno djecu o problemima okoliša učiti od malih nogu.